Naravno, ovo nema veze sa prvim pitanjem u temi i smestanjem skutera u garazu, ali verujem da nije lose videti kao ideju.




Moderatori: šukitaxi, miki56, andrijica, GorchaHY
Ja sam pravio sam platformu. Ideja je bila da mogu da stavim motor, ali i ostale stvari koje mi trebaju na putovanjima pa je veličina platforme 1x2 metra. Pokazalo se jako praktičnim. Demontira se na samo tri šrafa (vijka) pa je nisam ni atestirao. Do sada nisam imao nikakve problemesprinter napisao:Koliko znam Lio ima montiranu platformu . On vozi endura.
sprinter je to na vreme obavio uhvatio zadnji voz po starim propisima, uz sve cestitke za A i za skuter, platforma je suvisna za sprinterov tip kampera, sa tolikim boksom jos ako je prolazan (dvostran) navoz je vrlo lako resivlio napisao:I skoro da zaboravim:
Sprinter čestitam ti na kupovini skutera i "A" kategoriji, zaboravio si da nam ispričaš kako je bilo na polaganju - jesi li imao navijače?
Zelim da skrenem paznju da objavljivanje slika koja su zasticena autorskim pravom nisu dozvoljena.igorpet napisao:Evo neke platforme (u pitanju je samogradnja - hvala Dusanu na informaciji) koja je uradjena onako kako je ja zamisljam.
Naravno, ovo nema veze sa prvim pitanjem u temi i smestanjem skutera u garazu, ali verujem da nije lose videti kao ideju.
Mislim da na forumu imamo clanove koji se profesionalno bave pravnim pitanjima, pa cu kontaktirati i zatraziti pravnu pomoc.BOSS napisao:...
Zelim da skrenem paznju da objavljivanje slika koja su zasticena autorskim pravom nisu dozvoljena.
U konkretnom slucaju, autor izricito navodi da svako objavljivanje i umnozavanje bez njegove saglasnosti
nije dozvoljeno. Na zapadu se ovo ne karakterise kao malenkost! Ko misli da to ovde za nas ne vazi,
moze da bude vrlo neprijatno iznenjadjen.
U prevodu, bez obzira što je neko stavio znak "copyright" (a u ovom slucaju i nije), to ne predstavlja prepreku za neovlašćeno korišćenje jer nije "patentirao" svoju fotografiju. Autorsko delo je autorsko tek kada je evidentirano kod nadležne ustanove (za šta se naravno plaća i taksa).V. EVIDENCIJA AUTORSKIH DELA I PREDMETA SRODNIH PRAVA
Član 175.
(1) Radi obezbeđenja dokaza, nosioci autorskog i srodnih prava mogu da deponuju primerke svojih dela i predmeta srodnih prava kod nadležnog organa.
(2) Primerci dela i predmeta srodnih prava koji se deponuju moraju biti u formi pisanog dokumenta (rukopis, štampani tekst, muzička partitura), zvučnog, vizuelnog ili audiovizuelnog zapisa ili u digitalnoj formi.
(3) Nadležni organ vodi evidenciju za svaku vrstu autorskih dela i predmeta srodnih prava.
(4) Nosilac autorskog i srodnih prava dužan je da prilikom deponovanja i unošenja u evidenciju autorskog dela ili predmeta zaštite srodnog prava da istinit i potpun podatak o svom autorskom delu i predmetu zaštite srodnog prava.
(5) Podaci u evidenciji smatraju se istinitim dok se suprotno ne dokaže.
(6) Savesno lice koje je povredilo tuđe autorsko ili srodno pravo uzdajući se u tačnost podataka u evidenciji, ne odgovara za naknadu štete zbog povrede tog prava.
(7) Unošenje u evidenciju i deponovanje primeraka autorskih dela i predmeta srodnih prava ni na koji način ne utiče na nastanak i trajanje prava koja su utvrđena ovim zakonom.
(8) Sadržaj evidencije iz stava 3. ovog člana i uslove koje treba da ispunjavaju primerci dela i predmeta srodnih prava koji se deponuju uređuju se posebnim propisom.
Član 176.
Za unošenje u evidenciju i deponovanje primeraka autorskih dela i predmeta srodnih prava plaća se propisana taksa.
VI. ZAŠTITA AUTORSKOG I SRODNIH PRAVA
Član 177.
(1) Nosilac autorskog prava, interpretator, proizvođač fonograma, proizvođač videograma, proizvođač emisije, proizvođač baze podataka i sticalac isključivih ovlašćenja na autorska i srodna prava može tužbom da zahteva naročito:
1) utvrđenje povrede prava;
2) prestanak povrede prava;
3) uništenje ili preinačenje predmeta kojima je izvršena povreda prava, uključujući i primerke predmeta zaštite, njihove ambalaže, matrice, negative i slično;
4) uništenje ili preinačenje alata i opreme uz pomoć kojih su proizvedeni predmeti kojima je izvršena povreda prava, ako je to neophodno za zaštitu prava;
5) naknadu imovinske štete;
6) objavljivanje presude o trošku tuženog.
(2) Autor, odnosno interpretator ima pravo na tužbu za naknadu neimovinske štete zbog povrede svojih moralnih prava.
(3) Odredba stava 1. tačke 3. ovog člana ne odnosi se na:
1) građevinski realizovana dela arhitekture;
2) razdvojive delove predmeta kojim je izvršena povreda prava, ako proizvodnja tih delova i njihovo stavljanje u promet nisu protivzakoniti.
(4) Umesto zahteva za uništenje ili preinačenje predmeta kojima je izvršena povreda prava (stav 1. tačka 3. ovog člana), tužilac može zahtevati da mu se predaju ti predmeti.
Član 178.
Ako je povreda imovinskog prava učinjena namerno ili krajnjom nepažnjom, tužilac može, umesto naknade imovinske štete, zahtevati naknadu do trostrukog iznosa uobičajene naknade koju bi primio za konkretni oblik korišćenja predmeta zaštite, da je to korišćenje bilo zakonito.
Član 179.
(1) Nezavisno od odredbe člana 9. stav 2. ovog zakona, ako je ime tužioca naznačeno na primerku ili drugom obliku materijalizacije autorskog dela, odnosno predmeta srodnog prava, on će se smatrati nosiocem autorskog prava na tom delu, odnosno srodnog prava na tom predmetu zaštite, dok se ne dokaže drukčije.
(2) Postupak po tužbi zbog povrede autorskog i srodnih prava je hitan.